Jabukovača Baršunasta panjevčica Plemenita pečurka Mirisna aniska
Panjevčica Slamnatica Brijestovača Bukovača
MIRISNA ANISKA - IZBOR I PRIPREMA DRVETA

Mirisna aniska

Drvo je za mirisnu anisku i hrana i stanište. Zbog toga je vrlo važno odabrati pogodnu vrstu drveta, dobre kakvoće te ga u pravo vrijeme srušiti kako bi imali što duže plodonošenje i veći prinos gljiva.
Neoštećeno drvo je relativno čisto od gljiva razarača drveta. Tome izvana doprinosi kora koja svojim fizičkim i kemijskim svojstvima sprječava klijanje  spora i prodor primarnog micelija u drvo. Vrlo važno svojstvo kore je i da sprječava gubitak vode iz drveta.

Prilikom izbora drveta potrebno je obratiti pozornost i to spadali drvo u skupinu tvrdog ili mekog drveta. Tvrdo drvo kao što je hrast, grab, bukva ima vrlo veliku gustoću što znači da je 1 kubni metar tvrdog drveta znatno teži nego isti volumen topole, vrbe ili johe. Kako se prinos kreće oko 20-30% od početne težine drveta tada je iz tvrdog drveta moguće dobiti dvostruko veći prinos nego od iste količine mekog drveta. Kako micelij brže prorasta meko drvo tako će i prvo plodonošenje na njemu nastupiti već nakon tri mjeseca u proraštanja u trapu, za razliku od tvrdog drveta kod kojeg treba čekati i do 6 mjeseci do prvih plodova. No zato će meko drvo već nakon tri godine biti potpuno iscrpljeno i neće davati više plodova dok gljiva na tvrdom drvetu može plodonositi 5 i više godina.


Prilikom izbora drveta koje će se koristiti za nacjepljivanje važno je obratiti pozornost na odnos mekog djela drva i tvrde srčike. Između kore i srčike nalazi se mekano drvo u kojima se micelij mirisne aniske brzo razvija i u kojem se nalazi velika količina gljivi dostupnih hranjiva. U tvrdoj srčiki nalazi se manje vode i veća koncentracija biljnih fungicida koji zajedno usporavaju rast micelija. Odnos tvrdog i mekog drveta  zavisi od vrste drveta, starosti stabla i mjesta na kojem drvo raste.


Svojstva  kore također su  vrlo važna prilikom odabira drveta za uzgoj jer ona štiti od vanjskih utjecaja. Smanjuje gubitak vode, a svojim fizičkim i kemijskim svojstvima smanjuje zarazu mikroorganizmima. Uklanjanje kore dovodi do brzog napada drugih gljiva razarača drveta. Osim zaštite od zagađenja i sama mirisna aniska, za plodonošenje, treba koru na oblicama. Ukoliko s neke oblice ili nekog djela oblice tijekom uzgoja, spadne kora  tada na tom dijelu oblice nema plodonošenja. Deblja kora mnogo bolje trpi fizička oštećenja i bolje sprječava isušivanje oblice. Mnoge vrste drveta imaju tanju koru dok su stabla mlada, a kasnije kora odeblja.
Mirisna aniska raste na mnogim vrstama koje ne plodonose jednako dugo  i ne daju isti prinos, a pogodnost pojedinih vrsta se vidi iz pločice ispod
.

Vrlo pogodne vrste

Srednje pogodne vrste

Nepogodne vrste

Hrast

Joha

Jabuka

Grab

Topola

Platana

 

Bukva

Bor

 

Breza

Drijen

 

Kesten

 

 

Javor

 

 

Lijeska

 

 

Vrba

 

Prema dosadašnjim iskustvima u Hrvatskoj je najpogodniji hrast (lužnjak, kitnjak, medunac, cer, crnika) jer je široko rasprostranjen, daje visoki prinos i dugo  plodonosi, a i otporan je na mehanička oštećenja. I srednje pogodne vrste drveta mogu dati zadovoljavajući prinos uz pažljivo rukovanje te brigu o oblicama. Slabo pogodne vrste nisu preporučljive za uzgoj za tržište. Zanimljivo je da na jabuci, micelij  mirisne aniske premda prorasta oblicu, ne daje plodna tijela.


Najbolje drvo raste u gustoj šumi s visokim deblom i malo pokrajnjih grana. Takva debla su većinom zdrava, ravnog debla i velikim postotkom mekog drveta. Ovakve oblice je najbolje nabaviti u šumariji kada prorjeđuje mlade sastojine.
Duljina na koju se oblice režu, obično 0.5 do 1 m, mora biti takva da omogućuje rukovanje samo jednom čovjeku. Promjer veći od 20 cm je nepogodan jer su oblice preteške za rukovanje i imaju velik postotak tvrdog drveta. Promjer manji od 10 cm nije pogodan jer daju manji prinos uz istu količinu rada te se prebrzo isušuju prilikom uzgoja.

Čišćenje oblice Prilikom izrade i rukovanja s oblicama treba biti pažljiv da se izbjegnu oštećenja kore i prljanje blatom. Blato sadrži micelij i spore mnogih gljiva razarača drveta koje vrlo lako mogu zaraziti drvo posebice na mjestu reza. Ukoliko su prisutni, mahovinu i lišajeve, prije nacjepljivanja, treba ukloniti žičanom četkom s površine kore. Ako se ne može odmah pristupiti nacjepljivanju tada se izrezane oblice mogu čuvati ispod najlona najduže 30 dana do nacjepljivanja.
F u n g i p e r f e c t i - Beketinačka 3, 10 040 ZAGREB, tel. 01 2995-293, fax. 01 2912-804